Freitag, 27. August 2010

Gde ima vitamina

Vitamin A
Beta-karoteni
Vitamin C
Vitamin D
Vitamin E


* Za šta se upotrebljava vitamin A?
* U kojim namirnicama se nalazi vitamin A?
* Koje su preporučene dnevne doze?
* Kada može doći do nedostatka vitamina A?
* Kome trebaju povećane količine vitamina A?
* Da li se može uneti previše vitamina A?
* Sa kojim lekovima istovremeno ne treba uzimati vitamin A?
* Napomena

Za šta se upotrebljava vitamin A?

Vitamin A je neophodan za vid, rast, razvoj kostiju, razmnožavanje, nastanak ćelije i tkiva, imunitet, za integritet sluznica i kože. Vitamin A se primenjuje u nedostacima ovog vitamina, za poboljšanje vida, kod noćnog slepila, kod staračke makularne degeneracije, glaukoma, katarakte, za poboljšanje imunih funkcija. Koristi se i kod oboljenja kože akni, ekcema, psoriaze, rana, opekotina i drugih kožnih problema. U kozmetičkoj industriji se koristi za smanjenje bora i u zaštiti od UV zračenja.
U kojim namirnicama se nalazi vitamin A?

Vitamin A se nalazi u džigerici, jajima, ribljem ulju, punomasnim mlečnim proizvodima. Organizam proizvodi vitamin A iz beta-karotena i drugih karotenoida. Većina tamno-zelenog lisnatog povrća i žuto-narandžasto povrće i voće (šargarepa, bundeva, kajsija, breskva...) sadrže beta-karotene. Karotenoidni pigmenti uključuju alfa, beta i gama-karotene i kriptoksantin, a prisutni su i u uljima npr. bundevino ulje. Količina apsorbovanih karotenoida i prevedenih u vitamin A zavisi od količine vitamina A i karotenoida u organizmu. Smatra se da karotenoidi obezbeđuju oko 50% potreba za vitaminom A. Jetra održava nivo vitamina A u relativno uskom opsegu , tako što skladišti i oslobađa vitamin A po potrebi.
Koje su preporučene dnevne doze?

Vitamin A je rastvorljiv u mastima, pa se bolje usvaja u prisustvu masne hrane u stomaku. Dnevne potrebe za vitaminom A su individualne i zavise od stanja organizma, kreću se za odrasle od 2500 IU retinola do 4000 IU retinola, kod dojilja.Vitamina A se javlja u više oblika:retinol, retinal i retinoična kiselina, na sadržaju proizvoda obično je označen kao retinol. Beta-karoteni su provitamini A, što znači da se u organizmu iz njih oslobađa vitamin A, često se koriste umesto retinola ili u kombinaciji sa retinolom.

Gornja granica dnevnih preporuka za vitamin A je 10000 IU.Uzimanje beta-karotena je bezbednije, jer se betakaroteni ne akumuliraju u organizmu i nemaju toksičnih dejstava u visokim dozama.
Kada može doći do nedostatka vitamina A?

Kod celijakije, oboljenja pankreasa, Hronove bolesti i drugih inflamatornih oboljenja creva dolazi do smanjenja usvajanja masti, pa može doći i do nedostatka vitamina A.
Kome trebaju povećane količine vitamina A?

Povećane doze vitamina A mogu biti potrebne: imunodeficijentnim osobama, neuhranjenim osobama, kod nekih oboljenja creva. U prošlosti nedostatak vitamina A kod dece dovodio je do poremećaja u razvoju i oslabljenog imuniteta, ali uvođenjem ribljeg ulja preventivno u ishranu, ovi problemi su u mnogome rešeni. Riblje ulje je dobar izvor vitamina A iD.
Da li se može uneti previše vitamina A?

Hipervitaminoza A je stanje u kome je povećana količina vitamina A u odnosu na normalnu, a simptomi uključuju: glavobolju, umor, bol u mišićima i zglobovima, suvu kožu, usne, suve oči, opadanje kose. Hipervitaminoza A može dovesti do ozbiljnih oštećenja ploda, pa trudnice koje uzimaju multivitamine za trudnice, ne treba dodatno da uzimaju vitamin A.

Ispitivanja su pokazala da hroničan povećan unos vitamina A (10000IU dnevno i više) može povećati rizik od razvoja osteoporoze kod žena u postmenopauzi i rizik za prelome kod muškaraca srednjih godina. Pošto su i pojedine namirnice obogaćene vitaminom A (ulja, margarini), kod uravnotežene ishrane starijim osobama se ne preporučuje dodatno unošenje vitamina A.
Sa kojim lekovima istovremeno ne treba uzimati vitamin A?

Vitamin A ne treba primenjivati istovremeno sa retinoidima (Accutane), jer su to sintetske forme vitamina A i koriste se u visokim dozama , pa dodatni unos vitamina A može ispoljiti toksične efekte. Žene u reproduktivnom periodu, inače moraju primenjivati kontraceptivne mere i ne smeju biti trudne da bi smele koristiti ove lekove, jer može doći do oštećenja ploda. Ne preporučuje se duža primena vitamina A sa tetraciklinima (mogućnost povećanja intrakranijalnog pritiska), sa varfarinom (mogućnost povećane sklonosti ka krvarenju), sa hepatotoksičnim lekovima.

Kod dugotrajne upotrebe holestiramina, holestipola (smanjuju usvajanje holesterola) i orlistata -Xenical (za mršavljenje) može doći do pojave nedostatka vitamina A. Čak se nekad savetuje i dodatno uzimanje liposolubilnih vitamina (A, E, D, K) kod primene ovih lekova tokom dužeg perioda.
Napomena

Vitamin A se nalazi u mnogim vitaminskim formulama, npr, za oči, za kožu, za akne, za imunitet..., pa ako uzimate više vitaminskih preparata obratite pažnju na ukupan unos vitamina A. Ne preporučuje se dugotrajna i prekomerna upotreba vitamina A kod hroničnog alkoholizma i oboljenja jetre, zbog mogućnosti razvoja oštećenja jetre. Kod anemičnih osoba, uzimanje vitamina A sa gvožđem može povećati nivo hemoglobina više nego samo gvožđe. Cink je neophodan za usvajanje retinola, pa u nedostatku cinka može doći do pojave nedostatka vitamina A.
-----------------------
BETA-KAROTENI izvor vitamina A


Sadržaj

* Za šta se upotrebljavaju beta-karoteni?
* U kojim namirnicama se nalaze beta-karoteni?
* Koje su preporučene dnevne doze?
* Da li se može uneti previše beta-karotena?
* Sa kojim lekovima istovremeno ne treba uzimati beta-karotene?
* Napomena

Za šta se upotrebljavaju beta-karoteni?

Beta-karoteni su pigmenti koji daju žuto-narandžastu boju voću i povrću. Beta-karoteni su provitamini A, što znači da se u organizmu iz njih oslobađa vitamin A. Beta-karoteni su antioksidansi koji štiti ćelije od oštećenja. Nalaze se u tamno-zelenom lisnatom povrću i žuto-narandžastom povrću i voću (šargarepa, bundeva, kajsija, breskva...). Sem beta-karotena, koji su najpoznatiji postoje i drugi karotenoidni pigmenti: alfa i gama-karoteni i kriptoksantin.

Beta-karoteni se u organizmu prevode u vitamin A, koji je neophodan za dobar vid i zdravlje očiju, za jak imuni sistem, za zdravlje kože i sluzokoža. Dok velike količine vitamina A mogu biti toksične, organizam koristi onoliko beta-karotena koliko mu treba. Stoga se beta-karoteni smatraju bezbednijim izvorom vitamina A od retinola.

Beta-karoteni su antioksidansi koji štite molekule u ćelijama od oštećenja slobodnim radikalima. Slobodni radikali oštećuju ćelije u procesu oksidacija. Vremenom, ova oštećenja dovode do hroničnih oboljenja. Beta-karoteni se koriste za smanjenje osetljivosti na sunce, tj. kao priprema za letnji period ili za intenzivno izlaganje suncu (godišnji odmor na moru). Povećano konzumiranje beta-karotena dovodi do žuto-narandžaste prebojenosti kože, ali se po smanjenju unosa karotena obojenost gubi. Primenjuju se i za sprečavanje staračke makularne degeneracije.
U kojim namirnicama se nalaze beta-karoteni?

Najbogatiji izvori beta-karotena su žuto, narandžasto i zeleno lisnato voće i povrće (šargarepa, bundeva,spanać, paradajz, brokoli...). Generalno, žuto-narandžasti pigment voća i povrća potiče od beta-karotena, pa što je intenzivnija obojenost veći je sadržaj beta-karotena.
Koje su preporučene dnevne doze?

Istraživanja pokazuju da ljudi koji konzumiraju 4 i više porcija voća i povrća bogatog beta-karotenima imaju manji rizik za razvoj srčanih i kancerogenih oboljenja. Ipak, ovakvo dejstvo nije potvrđeno i pri uzimanju suplemenata beta-karotena, čak su neke studije ustanovile povećan rizik za neka kancerogena oboljenja . Stoga istraživači zaključuju da zajedničkim dejstvom svih hranljivih materija kod raznovrsne, izbalansirane ishrane dolazi do zaštite orgainzma, ali ne i povećanim unosom beta-karotena. Beta-karoteni se u organizmu prevodeu vitamin A, a smatra se da zadovoljavaju preko 50% potreba za vitaminom A. Smatra se da 5 porcija voća i povrća dnevno obezbeđuje 3-6 mg beta-karotena.Preporučene doze kod suplementacije za odrasle su od 10.000IJ do 25.000IJ dnevno, posle jela.
Da li se može uneti previše beta-karotena?

Kod povećanog unosa beta-karotena dolazi do pojave žuto-narandžaste obojenosti kože, ali se po smanjenjeu konzumiranja beta-karotena ova obojenost gubi i ne ostavlja posledice.
Sa kojim lekovima istovremeno ne treba uzimati beta-karotene?

Kod dugotrajne upotrebe holestiramina, holestipola (smanjuju usvajanje holesterola) i orlistata -Xenical (za mršavljenje) smanjuje se usvajanje beta-karotena.
Napomena

Studije su pokazale da suplementi beta-karotena ne smanjuju rizik za razvoj kancerogenih i kardiovaskularnih oboljenja. Prema nekim istraživanjima pušači koji koriste suplemente beta-karotena imaju povećan rizik za razvoj raka pluća.
------------------------
VITAMIN C-antioksidativna zaštita organizma


Sadržaj

* Za šta se upotrebljava vitamin C?
* U kojim namirnicama se nalazi vitamin C?
* Koje su preporučene dnevne doze?
* Kada može doći do nedostatka vitamina C?
* Kome trebaju povećane količine vitamina C?
* Da li se može uneti previše vitamina C?

Za šta se upotrebljava vitamin C?

Vitamin C (askorbinska kiselina) se preporučuje u prevenciji i terapiji skorbuta, kod upale i krvarenja desni. Kod stanja sa povećanom telesnom temperaturom, hroničnih bolesti, infekcija, upale pluća, tuberkuloze, difterije, sinuzitisa povećavaju se potrebe za vitaminom C. Kod opekotina, sporog zarastanja rana i preloma povećan unos vitamina C takođe može biti koristan. Vitamin C je neophodan za formiranje kolagena, važnog proteina koji učestvuje u građi kože, hrskavica, tetiva, ligamenata, krvnih sudova... Zbog svojih antioksidativnih osobina vitamin C se koristi za povećanje otpornosti na infekcije. Vitamin C, E, beta-karoteni, bioflavonoidi i drugi antioksidansi sprečavaju oštećenja ćelija koja nastaju pod dejstvom slobodnih radikala i sprečavaju razvoj bolesti i proces starenja. Vitamin C povećava usvajanje gvožđa, pa se koristi u terapiji anemija zajedno sa preparatima gvožđa i regeneriše vitamin E u organizmu. Askorbinska kiselina se koristi i kao konzervans u prehrambenoj industriji.
U kojim namirnicama se nalazi vitamin C?

Neki odlični izvori vitamina C su paprika, paradajz, kupus, karfiol, narandža, limun, kivi...Vitamin C je osetljiv na svetlost, vazduh i temperaturu, pa se najveći efekat postiže upotrebom svežih, sirovih namirnica. Oko 25 % vitamina C se gubi barenjem ili kuvanjem na pari povrća u toku samo nekoliko minuta. Isti gubitak nastaje i smrzavanjem i odmrzavanjem voća i povrća. Kuvanjem voća i povrća 10-20 minuta gubi se više od polovine vitamina C.
Koje su preporučene dnevne doze?

Vitamin C je rastvorljiv u vodi, i ne čuva se u organizmu. Unosi se ishranom, koristi u organizmu u onoj količini koliko je potrebno, a ostatak se izlučuje iz organizma mokraćom. Ishrana bogata voćem i povrćem omogućava unos dovoljnih količina vitamina C za održavanje zdravlja. Dnevna potrebe organizma za vitaminom C su od 70-150mg. Kod nedostatka vitamina C preporučuje se kod dece od 50mg pa naviše, kod odraslih od 250-1000mg, a kod ozbiljnih opekotina i do 2 g dnevno. Suplementi mogu biti na bazi prirodnog ili sintetskog vitamina C. Vitamin C ima diuretički efekat, povećava izlučivanje tečnosti iz organizma, pa ga treba uzimati sa dosta tečnosti. Kod suplementacije vitamina C preparati sa produženim oslobađanjem obezbeđuju postepeno oslobađanje vitamina C u organizmu i time povećavaju učinak. C vitamin se bolje usvaja u prisustvu flavonoida, a suplementi koji sadrže ovu kombinaciju ustvari imitiraju voće i povrće, i obezbeđuju jače antioksidativno dejstvo. Puferovani C vitamin se koristi kod želudačnih oboljenja sa povećanim lučenjem želudačne kiseline, jer ne utiču dodatno na povećanje kiselosti.
Kada može doći do nedostatka vitamina C?

Pušenje smanjuje nivo vitamina C u organizmu pa pušači imaju povećan rizik za razvoj nedostatka vitamina C. Znaci nedostatka vitamina C uključuju: upalu i krvarenje desni, suvu, grubu kožu, sporo zarastanje rana, krvarenja iz nosa, povećanu sklonost infekcijama.
Kome trebaju povećane količine vitamina C?

Vitamin C kao i drugi antioksidansi (vitamin E, beta-karoteni, flavonoidi...) doprinose očuvanju zdravlja. Brojna istraživanja su pokazala da konzumiranje hrane bogate C vitaminom (voće i povrće)dovodi do smanjenja stope razvoja malignih i kardio-vaskularnih oboljenja. Ipak, ovaj efekat ne može se prepisati samo C vitaminu, već je rezultat zajedničkog dejstva antioksidativnih sastojaka voća i povrća. Povećane količine antioksidanasa potrebna su kod nepravilne, jednolične ishrane, kod smanjenog unosa voća i povrća, kod povećane izloženosti zagađenjima (štetna zračenja, hemikalije...).
Da li se može uneti previše vitamina C?

Organizam iskoristi onoliko vitamina C koliko mu treba, a ostalo se izluči preko bubrega, pa osobe sa oboljenjima bubrega pre uzimanja većih količina treba da se konsultuju sa lekarom.
-----------------------
VITAMIN D-za jake kosti


Sadržaj

* Za šta se upotrebljava vitamin D?
* U kojim namirnicama se nalazi vitamin D?
* Koje su preporučene dnevne doze?
* Kada može doći do nedostatka vitamina D?
* Kome trebaju povećane količine vitamina D?
* Da li se može uneti previše vitamina D?
* Sa kojim lekovima istovremeno ne treba uzimati vitamin D?

Za šta se upotrebljava vitamin D?

Vitamin D omogućava apsorpciju kalcijuma i fosfora. Kalcijum se usvaja jedino u prisustvu vitamina D, pa je neophodan za izgradnju i zdravlje kostiju. U nedostatku vitamina D dolazi do razvoja rahitisa i osteomalacije, slabih kostiju. Radi sprečavanja pojave rahitisa deci se preventivno daju kapi A i D vitamina ili riblje ulje. Smatra se i da je obogaćivanjem mleka vitaminom D, takođe smanjena pojava rahitisa.

Adekvatan unos vitamina D i kalcijuma tokom detinjstva i adolescencije i umeren nivo fizičke aktivnosti omogućavaju izgradnju jakih kostiju. Izgradnja kostiju se vrši do 27-28 godine života. Kod žena ulaskom u menopauzu proizvodnja estrogena se značajno smanjuje, što dovodi do razgradnje kostiju i povećane sklonosti ka osteoporozi. Kod ljudi koji se dnevno izlažu sunčevoj svetlosti manje od 20 minuta može doći do povećanog rizika za razvoj osteoporoze.

Prema nekim studijama nedostatak vitamina D se vezuje i sa pojavom artritisa. Vitamin D se koristi i kod poremećaja paratireoidne žlezde, sezonskih depresija (koje nastaju kao posledica nedostatka sunčeve svetlosti), kod osteoporoze izazvane dugotrajnom primenom kortikosteroida.
U kojim namirnicama se nalazi vitamin D?

Vitamin D je rastvorljiv u mastima, prisutan je u masnoj ribi (tuna, losos, sardine), jajima, mleku. Vitamin D se formira u koži pod uticajem sunčevog zračenja. Jetra i bubrezi su zaduženi za prevođenje vitamina D iz hrane u aktivan oblik, koji ispoljava dejstvo u organizmu.
Koje su preporučene dnevne doze?

Vitamin D se proizvodi u koži pod uticajem ultravioletnih zraka, ali boja kože i ten određuju u kojoj meri će se stvarati vitamin D. Svetloputim osobama je dovoljno i izlaganje lica i ruku jakoj sunčevoj svetlosti 45 minuta nedeljno da se stvore dovoljne količine vitamina D, dok tamnoputima treba i do 3 sata da se ispolji isti efekat.

Vitamin D (u obliku holekalciferola i ergokalciferola) se upotrebljava u dnevnoj dozi od 50-1000IU u obliku multivitaminskih preparata ili sa kalcijumom (preparati za jačanje kostiju) da obezbedi njegovo usvajanje. Preporučena dnevna doza za zdrave, odrasle osobe je 200- 400IU. U terapiji stanja izazvanih nedostatkom vitamina D koriste se i mnogo veće doze. Kod oštećenja jetre ili bubrega potrebno je uzimati vitamin D u obliku kalcitriola, aktivan oblik vitamina D.
Kada može doći do nedostatka vitamina D?

Nedostatak vitamina D može nastati kao posledica: nedovoljnog unosa vitamina D udruženog sa nedovoljnim izlaganjem sunčevoj svetlosti, kod oštećenja jetre i bubrega (uneti oblici vitamina D ne mogu da se prevedu u biološki aktivni oblik-kalcitriol), kao posledica oboljenja digestivnog trakta, gde je smanjena apsorpcija hranljivih materija, kod alergije na mleko, laktozu i vegetarijanaca.
Kome trebaju povećane količine vitamina D?

Bebama i deci u periodu rasta i razvoja za izgradnju kostiju, osobama preko 50 godina (smanjuje se sinteza vitamina D u koži), osobama koje su malo izložene dnevnoj svetlosti.
Da li se može uneti previše vitamina D?

U slučaju dugotrajne prekomerne upotrebe suplamanata vitamina D može doći do pojave hipervitaminoze D. Simptomi hipervitaminoze D uključuju: jaku žeđ, metalni ukus u ustima, slab apetit, gubitak telesne težine, umor...
Sa kojim lekovima istovremeno ne treba uzimati vitamin D?

Hormonski preparati estrogena, izoniazid i tiazidni diuretici mogu uticati na povećanje nivoa vitamina D u krvi. Antacidi, kalcijumski blokatori, holestiramin, orlistat, neki antikonvulzivi mogu smanjiti nivo vitamina D, tokom duže primene.
------------------------
VITAMIN E-jak antioksidans


Sadržaj

* Za šta se upotrebljava vitamin E?
* U kojim namirnicama se nalazi vitamin E?
* Koje su preporučene dnevne doze?
* Kada može doći do nedostatka vitamina E?
* Kome trebaju povećane količine vitamina E?
* Da li se može uneti previše vitamina E?

Za šta se upotrebljava vitamin E?

Vitamin E je jedan od najboljih antioksidanasa u organizmu, koji štiti ćelije od oštećenja pod dejstvom slobodnih radikala. Nastajanjem slobodnih radikala dolazi do oštećenja ćelija i tkiva u organizmu, čime se pospešuje proces starenja i nastanak bolesti, kao što su kardiovaskularna i maligna oboljenja.

Vitamin E sprečava nastanak arterijskog plaka, suženje arterija i razvoj ateroskleroze. Takođe, sprečava oksidaciju masti i oštećenja krvnih sudova, ugradnju holesterola u arterijski plak. Na taj način vitamin E sprečava razvoj oboljenja srca i krvnih sudova. Smatra se da vitamin E zajedno sa drugim antioksidansima iz hrane (vitamin C, flavonoidi...) prevenira nastanak oboljenja srca i krvnih sudova, malignih oboljenja i doprinosi opštem zdravlju. Antioksidativna odbrana organizma je složena, pa koncentrisanje samo na jedan izolovani vitamin, nije najbolji pristup. Stručnjaci veruju da je unošenje kombinacije antioksidanasa iz raznovrsne hrane najbolji način za stvaranje antiokisdativne zaštite organizma.
U kojim namirnicama se nalazi vitamin E?

Vitamin E je rastvorljiv u mastima, a najbogatiji izvor vitamina E pšenične klice (ulje pšeničnih klica). Druge namirnice koje sadrže vitamin E su: jaja, orasi, lešnici, bademi, seme suncokreta, hladno ceđena biljna ulja (maslinovo, kukuruzno, sojino...), spanać...
Koje su preporučene dnevne doze?

Vitamin E se javlja u obliku alfa, beta, gama, delta- tokoferola i alfa, beta, gama, delta- tokotrienola. Za suplementaciju se koriste prirodni vitamin E (d-alfa-tokoferol ili prirodna mešavina tokoferola) i sintetski vitamin E (dl-alfa-tokoferol). D oblik tokoferola ispoljava dejstvo u organizmu, dok L oblik nema biološko dejstvo, stoga sintetski vitamin E ima upola slabije dejstvo od prirodnog. Neki stručnjaci preporučuju upotrebu prirodne mešavine tokoferola, jer se u tom obliku tokoferoli nalaze u hrani. Suplemeti vitamina E koji su na bazi biljnih ulja (meke želatinske kapsule, tečni vitamin E) imaju bolju iskoristljivost. Studije su pokazale da se vitamin E mnogo bolje usvaja u prisustvu hrane, nego na prazan stomak sa tečnošću, pa se preporučuje da se suplementi vitamina E uzimaju uz obrok. Preporučen dnevni unos prirodnog vitamina E za odrasle je 15mg ili 22IJ. Za suplementaciju vitamina E koriste se doze od 50-1000 IJ.
Kada može doći do nedostatka vitamina E?

U stanjima smanjene apsorpcije masti, lučenja žuči, kod retkih poremećaja metabolizma masti može doći do poremećaja u usvajanju vitamina E. Simptomi nedostatka vitamina E su: slabost mišića, gubitak mišićne mase, problemi sa vidom. Hronični nedostatak može dovesti do problema sa bubrezima i jetrom.
Kome trebaju povećane količine vitamina E?

Osobe sa smanjenom mogućnošću usvajanja masti (oboljenja sistema za varenje) mogu imati deficit E vitamina. Hronova bolest, inflamatorna boljenja creva, cistična fibroza su neka od stanja u kojima organizam može doći do deficita vitamina E, zbog smanjenog usvajanja iz hrane.
Da li se može uneti previše vitamina E?

Vitamin E je relativno netoksičan, ipak u velikim dozama može dovesti do krvarenja (kod istovremenog izomanja sa antikoagulansima) i do smanjenja nivoa vitamina K u organizmu.
----------------------
Die Fitnessknaller unter den Gemüsesorten
Ungewöhnliche Saisontipps für bessere Laune und Wohlbefinden

Wer bunt isst, isst gut. Diese Faustregel gilt auch und gerade im Frühjahr, wenn die Winterdepression sich mit der Frühjahrsmüdigkeit abwechselt. Aber nicht jede Faustregel muss stimmen. Wussten Sie z.B. dass roter Paprika doppelt so viel Vitamin C enthält wie eine Zitrone? Wir haben einige ungewohnte Wachmacher aus dem Gemüsegarten für Sie entdeckt, die Sie vielleicht erstaunen werden. Halten Sie sich bei Ihrem nächsten Besuch in Ihrem METRO Cash & Carry Markt an unsere Liste und erfreuen Sie Ihre Gästen mit diesen Fitnessknallern:
--->>>>>>-----<<<<<<<----
Plavo grožđe
Poznata dejstva:
• antikancerogeno dejstvo
• dobrotvorno deluje na
funkcionisanje srca i cirkulatornog
sistema
• stabilizuje elastičnost zidova žila
• efikasno se može upotrebiti u
slučaju problema krvnog pritiska
• ubrzava pražnjenje kolesterina
• poboljšava varenje
Visoka koncetracija boja
• Bogat je izvor kalijuma i selena
--->>>>>>-----<<<<<<<----
• Visoka koncetracija boja biljnog porekla
• Ima visoki sadržaj gvožđa, kalcijuma,
magnezijuma i fosfora
• Bogata vitaminima C-, B1-, B2 i B6
Zova
Poznata dejstva:
• ima široku primenu «poznata je kao
orman za lekove siromašnog čoveka»
• prirodni lek protiv alergije i astme/
sipnje
• odlično deluje u slučaju prehlada
• dobar je antipiretik i analgetik
• ima detoksikacijska i dejstva čišćenja
krvi
• pruža pomoć u slučaju problema sa
varenjem

--->>>>>>-----<<<<<<<----
• Izuzetno visoki sadržaj vitamina C i pektina
• Bogat izvor vitaminima A, B, D, E, karotena, gvožđa i voćne kiseline
Crna ribizla
Poznata dejstva:
• diuretičko i antireumatično
(poznata je kao «bobice protiv
kostobolje»)
• blagotvorno deluje u slučaju
visokog krvnog pritiska,
arterioskleroze i povišene
koncetracije kolesterina
• pomaže u savlađivanju umora
• poboljšava otpornost imunološkog
sistema
--->>>>>>-----<<<<<<<----
Borovnica
• Bogata je vitaminima A, D i C,
• Karakteriše je izuzetno visok sadržaj
kalcijuma, gvožđa, magnezijuma,
mangana, cinka, sumpora, fosfora i tanina
Poznata dejstva:
• Potpomaže rad srca i cirkulatornog
sistema (isplati se isprobati u
slučaju proširenih vena na nogama i
hemoroida/šuljeva)
• Odlična je za pročišćenje krvi
(ekcem, osip na koži, lišaj)
• doprinosi zdravlju očiju
• popravlja vid
• reguliše varenje
• pozitivnog je dejstva pri lečenju
stomatoloških bolesti

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

--->>>>>>-----<<<<<<<----

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen