Mittwoch, 20. Oktober 2010

Beograd

Singidunum u najstarije doba
Beograd, prestonica Srbije, jedan je od najstarijih gradova Evrope. Smešten na ušću Save i Dunava bio je privlačan mnogim narodima i kulturama od najstarijih dana do danas. Pretpostavlja se da je lokacija na kojoj se danas pruža bila stalna naseobina već od srednjeg palolita.


Slika: Singidunum i Skordisci
Na njegovoj teritoriji pronađene su lobanje kako ljudi, tako i Nenadertalaca koji su ga nastanjivali u davnom kamenom dobu.
Arheološki ostaci otkriveni u Vinči, danas prigradskom naselju Beograda, pokazuju da je u periodu od 5000. do 3000. godine pre nove ere tu cvetala Vinčanska kultura, naslednica ranije stračevačke kulture. Bronzano doba bilo je svedok opadanja ove kuluture, dok se tek u gvozdenom dobu lokalitet Beograda opet pojavljuje kao važniji centar.

U VI veku pre nove ere na Balkanu su počela velika pomeranja najpre Tračko-Cimerskih, a zatim i Skitskih plemena koja se nigde nisu zadržavala dovoljno dugo da bi osnovali stalnu naseobinu. Več u IV veku pre n.e. Balkan je bio dom mnogim plemenima: Dardancima, Tribalima, Dako-Getima, Autarijatima i Ilirima u užem smislu te reči.
Pred kraj IV veka Kelti počinju da se nastanjuju na Balkanskom poluostrvu i dolaze u sukob sa ovim starobalkanskim plemenima. Skordisci su bili jedno od tih Keltskih plemena koji su na mestu gde brdo strateški nadgleda spajanje dve velike reke prvi podigli stalnu naseobinu zaštićenu primitivnim utvrđenjem. Po prvi put, 279. godine pre n.e., pominje se Singidun - prvo ime Beograda.


Slika: Singidunum
Mišljenja su još uvek podeljena o pravom značenju imena Singidun. Doduše, izvesno je da drugi deo reči dun(om) označava utvrda odnosno tvrđavu na keltskom. Sa druge strane mišljenja o značenju reči singi se razlikuju - po jednima ona se prevodi kao okrugla što bi značilo da singidunum označava okruglu utvrdu, dok drugi smatraju da ona vodi koren od Tračkog plemena Singi koji su naseljavali ovu lokaciju pre dolaska Kelta.
Bez obzira na etimologiju izraza singidun ostaje činjenica da je veoma malo ostataka sačuvano iz ovog perioda, pre dolaska Rimljana.

Ono u šta smo sigurni za ovaj period potiče od iskopavanja keltskih grobnica i zasnovano je na dokazima koji su u njima pronađeni. Međutim, pored ovih, materijalnih ostataka, ono što je daleko više uticalo na kasniji duh Singidunuma jeste Keltska kultura koja će biti vidljiva i kasnije, u vreme kada će Singidunum biti Rimska utvrda.

Singidunum - rimski grad



U II veku pre nove ere Rim osvaja Makedoniju, koja je kao provincija osnovana 140. pre nove ere. Već tada postavlja se pitanje zaštite njenih severnih granica koje su bile izložene brojnim napadima varvara.
Prvi poraz Rima spominje se 141. g. pre n.e., zatim sledi niz keltskih upada negde oko 120. godine pre n.e. Gaj Porcije Katon koji izlazi u susret Keltima doživljava poraz. Međutim 106. godine pre n.e. Marko Minucije Ruf slavi pobedu potukavši Skordiske na „njihovim planinama“. Nakon toga zabeležena je 85. godine pre n.e pobeda Sule, slavnog vojskovođe Rimske republike, a zatim se pominje i pobeda Lucija Kornelija Scipiona Aziagena, nakon koje su Skordisci primorani da ostanu u granicama svoje zemlje. Nakon toga pa sve do 16. godine pre n.e. nema vesti o Skordiscima, kao da su potpuno nestali..
Međutim, tokom I veka pre n.e. Rimljani su pored Skordiska bili suočeni i sa mnogim drugim plemenima koja su se međusobno borila za prevlast, ali istovremeno ugrožavala i Rimski prestiž i njihove interese na ovom području. Reč je o Dardancima, Mezima, Tribalima i Bastarnima.
Rimljani su u ovo doba svoje ekspanzije, naime u poznom periodu Republike oklevali da teritoriju pobeđenih naroda uključe u Rimsku državu. Međutim, već dugo ozbiljno ugrožavani od napred pomenutih plemena, Rim pokreće niz vojnih kampanja počevši sa pobedom Marka Licinija Krasa (unuk jednog od trojice Trijumvira) 29. i 28. godine pre n.e nad Mezima i Bastarnima.
Sledi vojna kampanja budućeg imperatora Tiberija koji kampanju vodi u svojstvu Avgustovog legata u periodu između 13. i 9. godine pre n.e. Pohod se završava pokoravanjem Panonanca sa obe strane Save i stvaranjem provincija Dalmacije i Panonije, da bi se več 15. godine nove ere od određenih delova teritorije ove dve provincije stvorila provincija Mezija, koja odgovara današnoj teritoriji Srbije. Singidunum je pripadao provinciji Mezij. Za vreme imperatora Dometijana Mezija će biti podeljena na gornju i donju. Singidunum postaje deo gornje Mezije i važan za odbranu severo-istočne granice rimskog carstva.
Na značaju dobija iznenadno 86. godine n.e. kada postaje sedište IV Legije nazvane Flavia Felix. Nju je 70. godine opremio Vespasian prethodno raspustivši bivšu IV Legiju Macedonicu koja je dve godine ranije podržala Vitellija tokom građanskog rata. IV Flavijeva legija biće smeštena delom u Sirmiumu i Viminacijumu, ali najvećim delom u Singidunumu, prevashodno zbog izuzetno bitnog strateškog položaja koji je on zauzimao nadgledajući sa brda tokove Dunava i Save. IV Flavijeva legija će biti ovenčana slavom učešćem u Trajanovom pohodu kojim je pokorio Dačane, izrazito ratoborno pleme severno od Mezije. Pokoravanje Dačana i stvaranje provincije Dakije biće poslednja teritorijalna ekspanzija Rima.
Dolaskom IV legije, koja je brojala 6000 ljudi Singidunum dobija na značaju. Prvo rimsko utvrdjenje bilo je zemljano-palisadnog tipa, ali je ono krajem II veka zamenjeno utvrdjenjem zidanim od kamena. Kastrum (vojni logor) je zauzimao danasnji prostor Gornjeg grada i parka Kalemegdana, zavrsavajuci se na jugu kod danasnje Pariske ulice. Uz vojni logor razvijalo se i civilno naselje, koje se od kastruma pruzalo prema jugu i jugoistoku, ali i na podrucju danasnjeg Donjeg grada. Tamo gde je danas Studentski trg u to vreme se nalazio rimski forum oivičen javnim kupatilima i drugim javnim zgradama. Singidunum će neprekidno rasti sledećih nekoliko vekova.
Sredinom II veka n.e. Hadrijan Singidunumu daje status municipiuma, koji će u sledećih sto godina proživeti period mira, stabilnosti i kontinuiranog rasta.
Međutim, krajem II veka n.e. počinje opadanje moći Rimskog carstva. Prva provincija iz koje se Rim povlači jeste Dakija, koju 270. godine nove ere Aurelijan napušta pod pritiskom Gotske invazije. Singidunum se opet nalazi na granici Carstva. 395. godine Rim će se podeliti na istočno i zapadno carstvo, da bi nakon toga usledile mnogobrojne varvarske navale.
Tokom ranog srednjeg veka, rimski pogranicni gradovi bili su napadani i unistavani u prodoru varvarskih plemena sa severa. Preostalo stanovnistvo Singidunuma naslo je utociste u razorenom kastrumu, koji je na brzinu obnovljen materijalom porusenih objekata. Oko tog jezgra razvio se utvrdjeni grad na granici Istocnog rimskog carstva - Vizantije, koji je bio cesta meta ratobornih Huna, Sarmata i Gota, a nesto kasnije i Slovena. Singidunum će biti osvojen i opljačkan od strane Huna 441. godine. Vizantija će 454. godine n.e povratiti grad da bi ga od nje osvojili Sarmati. Njih proteruju Ostrogoti nakon čega ga osvajaju Gepidi, samo da bi ih Ostrogoti nakon par godina proterali. Već 488. godine ponovo postaje vizantijski grad. Početkom VI veka (512. godine), vizantijski car Anastasije u njegovu neposrednu okolinu naseljava germanska plemena Herula, da bi ga oni odbranili od ratobornih Gepida. U ruševinama ranijeg rimskog grada, na zapadnoj strani Donjeg grada, nađeni su tragovi materijalne kulture Germana. U vreme vladavine vizantijskog cara Justinijana I, 535. godine, grad je iznova podignut i opasan moćnim bedemima. Tako Singidunum ponovo postaje sjajan i velike hvale dostojan grad. Po svoj prilici grad je po prvi put bio vezan sa Taurunumom na suprotnoj obali.
Krajem VI veka, dok su Vizantijci bili zauzeti ratovima po Africi i Aziji, pred zidinama Singidunuma pojavljuju se mongolska plemena Avara, a za njima i prve slovenske grupe. Posle dve opsade Avari i Sloveni osvajaju grad. Brojni su vizantijski istorijski izvori o toj opsadi i konačnoj propasti Singidunuma.


Doseljavanje slovena



Oko 630. godine na ovo područje se doseljava srpski živalj. Posle toga, više od dva i po veka nema pomena o njemu. Avarski i slovenski ratnici nisu marili za ovaj grad, jer on više nije imao položaj graničnog utvrđenja. On se tada nalazio unutar šireg prostora Balkanskog poluostrva koji su Sloveni već osvojili. I pored toga, arheološki nalazi ukazuju na kontinuiran život u gradu i njegovoj okolini. Ponovni pomen grada, i to pod slovenskim imenom BEOGRAD (Beli grad - verovatno po zidinama od belog krečnjaka), srećemo tek u IX veku, tačnije 16. aprila 878. godine, u jednom pismu pape Jovana VIII bugarskom knezu Borisu-Mihailu, o smenjivanju beogradskog hrišćanskog episkopa Sergija. Kasnije se taj naziv sreće u različitim varijantama: Alba Graeca, Griechisch Weissenburg, Nandor Alba, Nandor Fejervar, Castelbianco, Alba Bulgarica;
Nekoliko vekova posle prvog pomena Beograda kao slovenskog grada, u njemu se smenjuju razne vojske i osvajači. Do Beogradu su najpre došli Franci koji su pod Karlom Velikim uništili Avare. Na ruševinama Taurunuma osnivaju franačko naselje Malevila, da bi slovenizacijom kasniji naziv bio Zemln (Zemun). Franačku vladavinu zamenjuju Bugari, a njihovu Mađari. Krajem X veka, u vreme velike Samuilove države, Beograd je po ko zna koji put promenio gospodara. Posle propasti Samuilove drzave, vec 1018. godine ovde je uspostavljena vizantijska granica na Dunavu, a Beograd je postao znacajno vojno uporiste. Pocetkom XII veka u danasnjem Gornjem gradu izgradjen je vizantijski kastel sa stalnom vojnom posadom, a krajem istog stoleca, pomeranjem severne vizantijske granice ka jugu, ova oblast dolazi u posed Ugarske. Tokom XI i XII veka, oko Beograda se otimaju suparničke sile: Ugarska, Vizantija i Bugarska.
Za to vreme kroz grad prolaze brojni krstaški pohodi na Istok ostavljajući svoj rusilački pečat na njemu. Posle krstaških najezda iz 1096. i 1147. godine, pod vođstvom Fridriha Barbarose 1189. godine kroz Beograd prolazi 190.000 ljudi. Ovaj predvodnik krstaša video je Beograd u ruševinama. Koliko je grad stradao možemo suditi po upoređivanju sa zapisom arapskog geografa i kartografa Idrizija, koji je u opisu "Itinerera carigradskog puta" iz 1154. godine pominje Belgraduk kao dobro naseljenu i živu varoš sa mnogim crkvama.

Beograd



Dolaskom Slovena Singidunum postaje Beograd i vremenom će rasti kako u značaju tako i u veličini. Njegov položaj vremenom će učiniti da postane najvažniji trgovački centar, privredni i administrativni centar Srbije. Slede datumi koji su od važnosti za Beograd:

827 Bugari osvajaju Beogradsku tvrđavu.
896 Ugarska vojska napada Beograd
971 Vizantija ponovo zauzima Beograd
posle 976 Car Samuilo osvaja Beograd
1018 Car VasilijeBasil II uništava Makedonsko carstvo i Beograd je ponovo pod
Vizantijskom
1096 Ugarska vojska uništava Beograd ali on i dalje ostaje pod Vizantijskom vlašću.
1096-1189Krstaši prolaze uništava Beograd i koristi njegovo kamenje da izgradi Zemun
1154 Vizantijski car Manojlo I uništava Zemun i vraća kamenje kojima ponovo izgrađuje
Beograd.
1182 Ugarska napada i pljačka Beograd kroz Beograd.
1127 Ugarski kralj Stefan II Belgrade
1185 Vizantisko carstvo diplomatskim putem vraća Beograd
1230 Beograd pripada Bugarskoj.
1232 Beograd postaje deo Ugarske.
1284 Srpskom kralju Dragutinu Ugarska daje Beograd, koji je po prvi put pod srpskom
vlašću.
1316 Dragutinov brat Milutin osvaja Beograd silom
1319 Ugari uzimaju Milutinu vlast nad Beogradom
1382 Braća Horvat, neprijatelji Ugarske monarhije, osvajaju Beograd
1386 Ugarska ponovo uzima vlast nad Beogradom
1403 Beograd postaje prestonica Srbije pod Stefanom Lazarevićem.
1427.Ugari uzimaju Beograd od despota Ă�urađa Brankovića
1440 Turska napada Beograd ali ga ne osvaja, iako je prilično oštećen.
1456 Mehmed II Osvajač vrši neuspešnu opsadu Beograda.
1521 Sulejman Veličanstveni osvaja Beograd.
1688 Vojvoda Maksimilijan Bavarski osvaja Beograd.
1690 Beograd ponovo potpada pod Tursku vlast.
1717 Princ Eugen Savojski osvaja Beograd.
1723-1736 Nikola Doksat de Mores izrađuje planove po kojima se gradi Beogradska
tvrđava.
1739 Beogradski mirovni sporazum između Austrije i Turske vraća Beograd Turskoj.
1789 Maršal Gideon Ernst Laudon osvaja Beograd
1791 Mirovni sporazum u Svištov vraća Beograd Turcima.
1806 Karađorđe oslobađa Beogradsku varoš i Beograd ponovo postaje prestonica Srbije.
1808 Velika škola osnovana 1813 Turci ponov osvajaju Beograd
1815 Miloš Obrenović diže drugi srpski ustanak
1830 Sultan dodeljuje hatišerif kojim Srbiji daje autonomiju
1831 Prva štamparija u Beogradurade
1835 Prve novine - "Novine srbske" objavljene u Beogradu
1840 Otvorena prva pošta u Beogradu
1841 Beograd postaje glavni grad Knjaževine Srbije u prvom periodu vladavine Mihaila
Obrenovića
1844 Osnovan Narodni muzej
1855 Prva telegrafska veza Beograd - Aleksinac
1862 Incident kod Čukur česme i bombardovanje Beograda sa tvrđave vodi do
oslobađanja gradova od Turaka
1867 Na Kalemegdanu, Turski komadant Ali-Riza pasha predaje ključeve grada Knjazu
Mihajlu. Turci napokon napuštaju Beograd.
1878 Srbija dobija nezavisnost na Berlinskom Kongresu.
1882 Srbija proglašena Kraljevinom, Beograd prestonica. 1883 Prvi telefoni U Beogradu
1884 Sagrađena je železnička stanica i železnički most preko Save.
1892 Prvi vodovod pušten u rad u Beogradu
1893 Električno osvetljenje
1894 Prvi električni tramvaj
1903 Majski prevrat - nakon atentata na Kralja Aleksandra Obrenovića, Petar I
Karađorđević preuzima presto.
1914 Austrijanci bombarduju i zauzimaju Beograd, ali ga Srbi iste godine oslobađaju.
1915 Nemačke i Austrijske snage pod komandom generala Mackensena zauzimaju
Beograd
1918 Beograd postaje pretonica Kraljevine SHS
1923 Avio linija Pariz - Budimpešta proširena da obuhvati Beograd - Pariz
1926 Kralj Aleksandar I Karađorđević ukida parlament i uvodi diktaturu.
1927 Otvoroen beogradski aerodrom
1929 Radio Beograd počeo sa emitovanjem
1935 Otvoren Pančevački most - prvi most preko Dunava.
1937 Otvoren Beogradski sajam.
1941 27. marta održani protesti protiv Jugoslovenskog pristupanja Trojnom paktu. Nemci
bombarduju Beograd 6. aprila a zauzimaju ga 12. aprila.
1944 Saveznici bombarduju Beograd. 20 octobra Beograd oslobođen od strane NOJ-a uz
pomoć Sovjetske Crvene armije. Novi komunistički režim hapsi i likvidira političke
protivnike, istovremeno mobilišući mlade Beograđane šaljuči ih na Sremski front.
1945 29. Novembra proglašena FNRJ. Monarhija je ukinuta započevši eru Titove
komunističke vladavine.
1946 Nacionalizacija imovine predratnih industrijalaca
1948 Usled rezolucije Informbiroa veliki broj ljudi je uhapšen i polsat na prisilni rad.
1950 Zvanično uvedeno samoupravljanje
1958 Televizija započela sa emitovanjem
1961 Prvi samit Nesvrstanih1967 Održan prvi BITEF
1968 Studentski protesti
1969 Sagrađena Beogradska palata.
1971 Sagrađena Gazela i autoput kroz Beograd. Održan prvi FEST.
1974 Novi Ustav SFRJ donet.
1977-78 Konferencija OEBS-a održana u Beogradu.
1979 -Godišnji sastanak Svetske Banke za rekonstrukciju i razvoj i sastanak MMF
održani u Beogradu
1980 XXI Generalna skupština UNESCO
1983 UNCTAD Godišnja konferencija
1988 Prvi sastanak ministara spoljnih Balkanskih zemlaja
1992 Proglašena SRJ. 30 maja Savet bezbednosti uvodi sankcije.
1993 Početak hiperinflacije.
1994 Uveden novi, konvertabilni dinar.
1995 Otvorena stanica gradske železnice "Vukov spomenik"
1996 Građanski i studentski protesti povodom krađe glasova.
1997 Nakon pola veka Beograd dobija demokratsku vlast.
1999 NATO pakt bombarduje Jugoslaviju, uključujući i mete u Beogradu.
2000 Nakon izbora i građanskih nemira, Srbija skida Miloševićevu diktaturu.
2001 Spoljni zid sankcija je skinut. Srbija dobija prvu demokratsku Vladu. Slobodan
Milošević izručenj Haškom tribunalu za ratne zločine.
2002 Proglašena Ustavna povelja državne zajednice Srbije i Crne gore.
2003 Premijer Srbije Dr. Zoran Ă�inđić biva ubijen.
Srbija i Crna Gora primljeni u članstvo Saveta Evrope.
2004 Boris Tadić izabran kao prvi demokratski predsednik Srbije.
----------------------
GRAD BEOGRAD
Beograd, grad veoma burne istorije, jedan je od najstarijih u Evropi. Njegova istorija traje punih 7000 godina. Prostor oko velikih reka Save i Dunava bio je naseljen još u paleolitskom periodu. Iz starijeg kamenog doba, potiču ostaci ljudskih kostiju i lobanja neandertalaca, pronađeni u kamenolomu kod Leštana, u pećini na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.

Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u Vinči, Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav. To ukazuje da je prostor Beograda bio naseljen u kontinuitetu i da je intezitet tog naseljavanja bivao sve jači. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih praistorijskih naseobina.

Vinča kraj Beograda spada u red najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta praistorijskog perioda. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim privrednim delatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole bronzanog i metalnog doba kao i dokazi različitih kulturnih uticaja.

Važne godine u istoriji grada

7000 pre nove ere
Prvo neolitsko naselje

kraj I veka nove ere
Rimljani naseljavaju Singidunum

91.
Singidunum je rimski vojni logor sa IV Flavijevom legijom

441.
Huni srušili Beograd

posle 450.
Singidunum pod vlašću Sarmata

oko 470.
Istočni Goti proterali Sarmate iz grada

488.
Gepidi osvojili Singidunum

504.
Goti zauzimaju grad

510.
Mirovnim ugovorom grad pripao Vizantiji

535.
Vizantijski car Justinijan I obnavlja Singidunum

584.
Avari osvajaju i razaraju antički Singidunum

592.
Vizantija povratila grad

VII vek
Avari ruše i spaljuju grad

oko 630.
Sloveni osvojili Singidunum

827.
Bugari preuzimaju vlast nad tvrđavom

878.
Prvi pisani pomen imena slovenskog imena Beograd

896.
Ugarska vojska napala Beograd

971.
Vizantija osvaja Beograd

posle 976.
Grad preuzima car Samuilo

1018.
Car Vasilije II ruši makedonsko carstvo i Beograd opet postaje vizantijski

1072.
Vizantija preuzela Beograd

1096.
Ugarska vojska razorila Beograd, ali ga je Vizantija zadržala

1096-1189.
Kroz Beograd prolaze krstaške vojske

1127.
Mađarski kralj Stevan II ruši Beograd i njegovim kamenom gradi Zemun

1154.
Vizantijski car Manojlo I ruši Zemun i beogradskim kamenom ponovo gradi Beograd

1182.
Ugarska napala i opljačkala Beograd

1185.
Vizantija povratila Beograd diplomatskim putem

1230.
Beograd u sastavu Bugarske

1232.
Grad pripao Ugarskoj

1284.
Srpski kralj Dragutin dobija od ugarske krune Beograd, koji tada prvi put dolazi pod srpsku vlast

1316.
Dragutinov brat Milutin oružano osvaja Beograd

1319.
Ugri oduzimaju kralju Milutinu vlast nad Beogradom

1382.
Protivnici ugarske krune, braća Horvati, osvajaju Beograd

1386.
Ugarska povratila Beograd

1403.
Pod despotom Stefanom Lazarevićem Beograd postaje prestonica srednjovekovne Srbije

1427.
Ugri oduzimaju Beograd od despota Đurđa Brankovića

1440.
Turska napada Beograd, ali je grad, uz velika razaranja, odbranjen

1456.
Sultan Mehmed II bezuspešno opseda grad

1521.
Sultan Sulejman Veličanstveni osvaja Beograd

1688.
Vojvoda Maksimilijan Bavarski osvaja Beograd

1690.
Beograd ponovo pada pod tursku vlast

1717.
Princ Eugen Savojski zauzima Beograd

1723-1736.
Izgradnja Beogradske tvrđave po planovima pukovnika Nikole Doksata de Mores

1739.
Beogradski mir, zaključen između Austrije i Turske, po kome grad ponovo pripada Turcima

1789.
Maršal Gideon Ernst Laudon osvaja Beograd

1791.
Svištovskim mirom Beograd dolazi ponovo pod vlast Turaka

1806.
Karađorđe oslobađa beogradsku varoš i Beograd ponovo postaje glavni grad Srbije

1808.
Otvorena Velika škola u Beogradu

1813.
Turci ponovo zauzimaju Beograd

1815.
Miloš Obrenović započeo Drugi srpski ustanak

1830.
Sultanov hatišerif o autonomiji Srbije

1831.
Otpočela sa radom prva štamparija u Beogradu

1835.
Pojavljuju se prve novine u Beogradu pod nazivom "Novine srbske"

1840.
Otvorena prva pošta u gradu

1841.
Beograd postaje prestonica Kneževine Srbije za vreme prve vladavine Mihaila Obrenovića

1844.
Osnovan Narodni muzej u Beogradu

1855.
Uspostavljena prva telegrafska linija Beograd - Aleksinac

1862.
Sukob na Čukur-česmi i bombardovanje beogradske varoši iz tvrđave koju drže Turci dovodi do međunarodne odluke da Turci napuste grad

1867.
Turski komandant Beograda Ali-Riza paša predaje na Kalemegdanu knezu Mihailu ključeve beogradskog grada. Turci konačno napuštaju Beograd

1876.
Na početku srpsko-turskog rata sa tvrđave je konačno skinuta zastava Turske

1878.
Na Berlinskom kongresu priznata nezavisnost Srbije


1882.
Srbija postaje kraljevina, a Beograd njena prestonica

1883.
Uvedene prve telefonske linije u Beogradu

1884.
Sagrađena železnička stanica i železnički most na Savi

1892.
Puštena u rad prva vodovodna mreža u gradu

1893.
Uvedeno električno osvetljenje

1894.
Krenuo prvi električni tramvaj

1903.
Majski prevrat - posle ubistva kralja Aleksandra Obrenovića na presto Srbije dolazi kralj Petar I Karađorđević

1914.
Austrijanci bombarduju i zauzimaju Beograd, ali ga Srbi iste godine oslobađaju

1915.
Nemačke i austrijske trupe pod komandom feldmaršala Makenzena zauzimaju Beograd

1918.
Srbi i delovi savezničke vojske oslobađaju Beograd

1918.
Beograd postaje prestonica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca

1923.
Avionska linija Pariz - Budimpešta produžena do Beograda

1927.
Otvoreno zdanje Aerodroma Beograd

1929.
Počeo sa radom Radio Beograd
Aleksandar Karađorđević ukida Ustav i zavodi lični režim. U svim opštinama, pa tako i u gradu Beogradu izabrane opštinske organe smenjuju od strane kralja postavljeni predsednici opština.

1934.
Izgrađen most "Viteškog kralja Aleksandra", poznat kao "tramvajski" most preko Save. U ratu je ovaj lančani most srušen i na njegovim stubovima je izgrađen današnji "Brankov most".

1935.
Pušten u saobraćaj prvi most preko Dunava - Pančevački most

1937.



Otvoren Beogradski sajam


1941.
27. marta velike demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu
Nemci bombarduju Beograd 6. aprila, a okupiraju ga 12. aprila

1944.
Amerikanci i ostali saveznici bombarduju Beograd
20. oktobra Beograd oslobodila Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije uz pomoć ruske Crvene armije
Nove komunističke vlasti hapse i likvidiraju političke protivnike, a beogradsku omladinu mobilišu za odlazak na Sremski front

1945.
29. novembra u Beogradu Ustavotvorna skupština proglasila Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju
Ukinuta monarhija i zvanično započela komunistička vladavina Josipa Broza Tita

1946.
Nacionalizacija imovine predratnih industrijalaca

1948.
Zbog političkog razilaženja staljinista i titoista veliki broj ljudi uhapšen i osuđen na robiju

1950.
Zvanično započelo "radničko samoupravljanje" nad imovinom otetom od predratnih vlasnika

1958.
Počelo redovno emitovanje programa TV Beograd

1961.
Održana Prva konferencija nesvrstanih zemalja

1967.
Održan prvi BITEF

1968.
Studentske demonstracije

1969.
Podignuta Palata "Beograd"

1971.
Izgrađen most Gazela i auto-put kroz Beograd
Održan prvi FEST

1974.
Donet novi Ustav SFRJ koji je izazvao niz negativnih posledica po srpsko nacionalno pitanje

1977-78.
Održana Konferencija o evropskoj bezbednosti i saradnji u Beogradu

1979.
Godišnja skupština Svetske banke za obnovu i razvoj i Međunarodnog monetarnog fonda

1980.
Održana XXI generalna skupština UNESCO-a

1983.
Godišnja konferencija UNCTAD-a

1988.
Prvi skup ministara inostranih poslova balkanskih zemalja

1992.
Proglašena Savezna Republika Jugoslavija
30. maja Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija uvodi ekonomske sankcije prema SR Jugoslaviji

1993.
Najveća hiperinflacija u istoriji čovečanstva dovela mnoge Beograđane na ivicu opstanka

1994.
Uveden novi, konvertibilni dinar

1995.
Otvorena podzemna železnička stanica Vukov spomenik

1996.
Veliki građanski i studentski protesti zbog nepriznavanja rezultata lokalnih izbora

1997.
Posle pola veka, prva nekomunistička gradska vlast

1999.
NATO tri meseca bombarduje Jugoslaviju, uključujući i ciljeve u centru Beograda

2000.
Posle izbora i građanskih protesta Srbija se oslobađa diktature Slobodana Miloševića

2001.
Ukinut spoljni zid sankcija SR Jugoslaviji
Srbija dobila prvu demokratsku vladu
Slobodan Milošević izručen Tribunalu u Hagu

2002.
Usvojena Ustavna povelja Državne zajednice Srbija i Crna Gora

2003.
Ubijen predsednik Vlade Srbije, dr Zoran Đinđić
Srbija i Crna Gora primljena je u Savet Evrope

2004.
Srbija je dobila svog prvog demokratskog predsednika

2006.
Beograd je ponovo glavni grad samostalne države Srbije
Usvojen novi Ustav Republike Srbije

----------------------------

Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen